
| Istorijat |
|
|
|
|
PUT DUG 111 GODINA
1897. Na mestu današnjeg NITEXA, Mita Ristić, mladi terzija, podiže radionicu za preradu pamuka. U prizemlju se nalazi parni kotao i farbara, a na spratu štamparija sa drvenim kalupima. Proizvode se šamije i marame od pamučnih tkanina koje tržište sve više traži.
1913.Fabrika ima 200 razboja, beljaru i štampariju i zapošljava 200radnika. Godišnja proizvodnja: 800.000 metara tkanina i pletenina.Menja naziv u «PRVA KRALJEVSKO-SRPSKA POVLAŠĆENA FABRIKA ZA TEKSTILNU INDUSTRIJU MITE RISTIĆA I SINOVA»
1937. Podižu se 2 nove tkačnice sa 414 razboja na kojima se, osim pamučnih, tkaju i tkanine od veštačke svile. Godišnja proizvodnja: 3.105.000 metara.
1953. Prvi izvozni poslovi u vrednosti 12% ukupne proizvodnje. U Paragvaj, Tursku i Siriju izvoze se cic, kreton i tobralko. Vrednost izvoza: 48.842 marke.
1961. Za tkačnicu nabavljeno 100 automatskih razboja i mašina za pripremu tkanja. Proizvode se tkanine sa raznim prepletajima, čime se značajno obogaćuje asortiman proizvoda. 1976. NITEX postaje ekskluzivni proizvodjač super-žerseja, indijskog platna, angora, svilenog i vunenog žerseja, artikala koji na domaćem tržištu nemaju konkurenciju.
1987-1989. U modernizaciju proizvodnje ulaže se 21 milion dolara. U tkačnici se montira 49 beščunkovnih razboja, mašine za šlihtanje i navezivanje osnove, snovaljke i druga oprema. U pogonu Dorade instalira se beljara, cilindrična sušara, mašine za smudjenje, bojenje i šišanje pliša i frotira, za kontinuirano bojenje i termofiksiranje.U Pletionici se montira sedam mašina, a u pogonu Konfekcije instalira kompjuterska oprema za krojenje.
2006. Nakon završenog procesa svojinske transformacije, NITEX postaje značajan deo poslovnog sistema IRVA INVESTICIJE - BEOGRAD, u čijem sastavu funkcioniše od 1.12.2006. kao INDUSTRIJA TEKSTILA NITEX DOO-Niš. Nabavljaju se mašine za doradu frotira, pletenina i tkanina. Vrednost investicija: preko 4 miliona EUR. Krunu investicija čini 30 novih PICANOL razboja poslednje generacije sa softverom za izradu frotirskog žakardnog programa.
|











